Radionica 1.
Danas je naša pedagoginja održala pedagošku radionicu o kreativnosti i inovativnosti s učenicima 7.c razrednog odjela u sklopu pripreme za tečaj "Integrating Creativity and Innovation into Teaching" na kojemu će sudjelovati krajem listopada u Firenzi. Radionicom su učenici izražavali svoje stavove o tome što je za njih kreativnost i inovativnost u nastavi, u kakvom okruženju i u kojim nastavnim predmetima njihova kreativnost dolazi do izražaja te koje osobine mora posjedovati učitelj da bi poticao njihovu kreativnost. Na kraju su rješavali zadatak u kojemu su trebali "izaći iz okvira" i ponuditi kreativno rješenje zadanog problema.
Rezultate rada učenici su prikazali na plakatu.
Rezultate rada učenici su prikazali na plakatu.
Radionica 2.
Jučer, 17. listopada 2018., naša je pedagoginja održala još jednu radionicu poticanja kreativnosti, ovoga puta s učenicima 6.b razrednog odjela. Nakon početnog predstavljanja nekim originalnim pokretom, učenici su na papire različitih boja pisali što više riječi kojih su se mogli sjetiti, a da počinju slovom "s", završavaju slovom "ž" i riječi koje u sebi sadrže slovo "b". Time se vježbali svoju fluentnost koja je jedna od odlika kreativnosti. Nakon ovoga uvodnog zadatka učenici su zadatkom "Da imam stroj za teleportiranje..." prizvali svoju maštu te su na trenutak otišli u Kanadu, Norvešku, Australiju, Bosnu i Hercegovinu, Francusku, Engleske, Bahame, na Olimpijske igre u Rusiji. Neki su pošli u svijet snijega, neki u svijet snova, neki u budućnost, dok drugi pak u prošlost, a mnogi su upoznali svoje idole.
Na kraju radionice kao završnu aktivnost zaigrali smo igru Kaladont.
Potpune učeničke radove na temu "Da imam stroj za teleportiranje..." možete pročitati na plakatu izvješenom u školskome holu.
Na kraju radionice kao završnu aktivnost zaigrali smo igru Kaladont.
Potpune učeničke radove na temu "Da imam stroj za teleportiranje..." možete pročitati na plakatu izvješenom u školskome holu.
Radionica 3.
Budući da je jedan od ciljeva projekta Kids from the future poticanje kreativnosti kod učenika i poticanje kreativnosti u nastavi, pedagoginja je među učenicima šestih i sedmih razreda naše škole provela anketu o kreativnosti. Anketni upitnik bio je anoniman i sastojao se od šest pitanja otvorenog tipa i jednog pitanja zatvorenog tipa, a pitanja su osmišljena i prilagođena na temelju priručnika Developing creativity for learning in the primary school - A practical guide for school leaders. Cilj je bio doznati stavove učenika o kreativnosti općenito i o prilikama za kreativnost u našoj školi. Anketni upitnik ispunilo je 127 učenika šestog i sedmog razreda.
Kako su se učenici izjasnili o ovoj temi, možete pogledati na poveznici: os-ekumicica-slatina.skole.hr/erasmus?news_hk=7030&news_id=1845&mshow=3331#mod_news
Kako su se učenici izjasnili o ovoj temi, možete pogledati na poveznici: os-ekumicica-slatina.skole.hr/erasmus?news_hk=7030&news_id=1845&mshow=3331#mod_news
Radionica 4.
Dana 21. prosinca 2018. pedagoginja Andrea Grahovac Tržić uz pomoć učiteljica posebnih odjela (Patricije Karaman, Jasne Radojčić i Ivane Sabolić) odradila je s učenicima posebnih odjela božićnu radionicu s aplikacijom Quiver s kojom se upoznala na tečaju „Integrating creativity and innovation into teaching“ u Firenci.
Aplikacija Quiver spaja tradiconalno bojanje s modernom tehnologijom i djeci osigurava magično iskustvo. Stranice za bojanje preuzimaju se isključivo sa Quiver stranica, a nakon što ih učenici obojaju, svaka obojena stranica oživljava na svoj jedinstveno obojen način te tako umjetniku daje jedinstven osjećaj vlasništva i ponosa. Učenicima je ovo jako zabavno, ali je i izvrstan alat za razvoj vještina i znanja vezanih uz razne teme.
U ovo predblagdansko vrijeme učenicima su ponuđene stranice za bojanje blagdanskih motiva koje su oni obojali po svojoj želji, a nakon toga smo gledali kako božićna drvca, pingvini, kućice od medenjaka, prskalice i ringišpil magično „oživljavaju“. Sve smo to radili u veselju uz božićne pjesme i razgovor s učenicima o Božiću, božićnim običajima i motivima sa stranica koje bojaju. Na radionici nam se pridružila i psihologinja Jasna Plantak.
Dana 21. prosinca 2018. pedagoginja Andrea Grahovac Tržić uz pomoć učiteljica posebnih odjela (Patricije Karaman, Jasne Radojčić i Ivane Sabolić) odradila je s učenicima posebnih odjela božićnu radionicu s aplikacijom Quiver s kojom se upoznala na tečaju „Integrating creativity and innovation into teaching“ u Firenci.
Aplikacija Quiver spaja tradiconalno bojanje s modernom tehnologijom i djeci osigurava magično iskustvo. Stranice za bojanje preuzimaju se isključivo sa Quiver stranica, a nakon što ih učenici obojaju, svaka obojena stranica oživljava na svoj jedinstveno obojen način te tako umjetniku daje jedinstven osjećaj vlasništva i ponosa. Učenicima je ovo jako zabavno, ali je i izvrstan alat za razvoj vještina i znanja vezanih uz razne teme.
U ovo predblagdansko vrijeme učenicima su ponuđene stranice za bojanje blagdanskih motiva koje su oni obojali po svojoj želji, a nakon toga smo gledali kako božićna drvca, pingvini, kućice od medenjaka, prskalice i ringišpil magično „oživljavaju“. Sve smo to radili u veselju uz božićne pjesme i razgovor s učenicima o Božiću, božićnim običajima i motivima sa stranica koje bojaju. Na radionici nam se pridružila i psihologinja Jasna Plantak.
Radionica 5.
Naša je pedagoginja održala još jednu pedagošku radionicu u sklopu projekta „Kids from the future“ – ovoga puta u 2. b razrednom odjelu.
Kao uvodnu aktivnost učenici su se predstavili imenom, ali i nekim originalnim pokretom koji su onda ostali učenici ponovili.
Nakon toga uslijedila je središnja aktivnost u kojoj su učenici zamislili neki predmet iz učionice, a nakon toga svi smo stali u krug. Pedagoginja je pomoću alata ClassDojo odabrala nekoga tko je ostalima opisivao svoj predmet bez da ga gleda, pokazuje i, naravno, bez da ga u opisu imenuje, a ostali učenici pogađali su o kojem je predmetu iz učionice riječ. Bilo je tu predmeta koje su učenici lako pogodili, ali i nekih maštovitih oko kojih smo se morali potruditi da bismo ih pogodili.
Kao uvodnu aktivnost učenici su se predstavili imenom, ali i nekim originalnim pokretom koji su onda ostali učenici ponovili.
Nakon toga uslijedila je središnja aktivnost u kojoj su učenici zamislili neki predmet iz učionice, a nakon toga svi smo stali u krug. Pedagoginja je pomoću alata ClassDojo odabrala nekoga tko je ostalima opisivao svoj predmet bez da ga gleda, pokazuje i, naravno, bez da ga u opisu imenuje, a ostali učenici pogađali su o kojem je predmetu iz učionice riječ. Bilo je tu predmeta koje su učenici lako pogodili, ali i nekih maštovitih oko kojih smo se morali potruditi da bismo ih pogodili.
Za završnu aktivnost, da bismo se razgibali nakon cjelodnevnog sjedenja i što veselije kročili u vikend, uz aplikaciju GoNoodle svi smo zajedno zaplesali ples Hokey Pokey.
Radionica 6.
Pedagoginja Andrea Grahovac Tržić održala je pedagošku radionicu s ciljem poticanja kreativnosti u 6.a razrednom odjelu, a sve u sklopu projekta Kids from the future koji se trenutno provodi u našoj školi.
Učenici su prvo rješavali problemski zadatak u kojemu su imali 9 točkica, a trebali su kroz svih tih 9 točkica povući crtu, samo u 4 poteza bez prekidanja. Da bi to napravili, morali su misliti „izvan okvira“.
Učenici su prvo rješavali problemski zadatak u kojemu su imali 9 točkica, a trebali su kroz svih tih 9 točkica povući crtu, samo u 4 poteza bez prekidanja. Da bi to napravili, morali su misliti „izvan okvira“.
Središnja aktivnost bila je da učenici napišu kratku priču na temu: Kad bismo svi nosili koturaljke… Njihova ih je kreativnost uistinu dovela do mnogih zanimljivih situacija. Učenici su tako predvidjeli da bismo svi jako puno padali, da bi kirurzi imali problema pri operacijama, a konobarima bi ispadali pladnjevi. Bake i djedovi bi još više slamali kukove na ledu, mladenke bi na vjenčanjima poderale same sebi haljinu, bilo bi nam teško ići po stepenicama. Svi bismo se vozili koturaljkama, a ne automobilima pa bi zrak bio manje onečišćen. Pojavilo bi se i novo zanimanje jer bi se morale otvarati škole za rolanje.
Radionicu smo završili igrom Kaladont.
Prisjetimo se, projekt Kids frm the future započeo je u srpnju ove godine, a trajat će 14 mjeseci. U projektnom timu je osam učitelja i stručna suradnica pedagoginja, a svi će oni pohađati tečajeve u inozemstvu kako bi razvili svoje vještine i stekli neka nova znanja, a sve to ugradit će u svoj rad dvjema izvannastavnim aktivnostima - DigiClass i Programiranje, pedagoškim radionicama s učenicima o motivaciji, kreativnosti i strategijama učenja, ali i čim više u se druge nastavne sate koje održavaju.
Prisjetimo se, projekt Kids frm the future započeo je u srpnju ove godine, a trajat će 14 mjeseci. U projektnom timu je osam učitelja i stručna suradnica pedagoginja, a svi će oni pohađati tečajeve u inozemstvu kako bi razvili svoje vještine i stekli neka nova znanja, a sve to ugradit će u svoj rad dvjema izvannastavnim aktivnostima - DigiClass i Programiranje, pedagoškim radionicama s učenicima o motivaciji, kreativnosti i strategijama učenja, ali i čim više u se druge nastavne sate koje održavaju.
Radionica 7.
Kreativnost i testovi kreativnosti
13. ožujka 2019. proveli smo pedagošku radionicu na temu Kreativnost. Na početku radionice učenici su trebali razgovarati i zapisati na što ih asocira kada čuju riječ Kreativnost. Nakon toga, učenicima smo iščitali podatke istraživanja (iz knjige KREATIVNOST 4:9: evolucija i revolucija R. Kopal i D. Kokut) kako kreativnost godinama opada. Rezultati kontrolne skupine ispitanika, u dobi od pet godina, pokazali su da je njih čak 98% bilo u rangu kreativnog genija. Tijekom godina, na istoj kontrolnoj skupini, provodila su se istraživanja koja su na kraju pokazala da je samo 2% ispitanika u odrasloj dobi ostalo u prvotnoj fazi kreativnog genija. Nakon toga razgovarali smo zašto dolazi do pada kreativnost s godinama.
Radionicu smo završili tako što smo proveli nekoliko testova kreativnosti prema knjizi KREATIVNOST 4.0: evolucija i revolucija (R. Kopal i D. Kokut)
Radionicu smo završili tako što smo proveli nekoliko testova kreativnosti prema knjizi KREATIVNOST 4.0: evolucija i revolucija (R. Kopal i D. Kokut)
Anketiranje učenika
9. travnja 2019. s učenicima 7.c razreda provedena je anketa na temu učenja. Anketu smo proveli online u google forms-u. Kako nam se bliži kraj školske godine željeli smo učenike ispitati o učenju i navikama učenja te dobiti povratnu informaciju u korištenju metoda i strategija samoreguliranog učenja.
Analiza podataka:
Na pitanje koji odgojni predmet najviše uče većina učenika izjasnila se za matematiku i biologiju, a nešto manji broj za hrvatski jezik, geografiju i kemiju.
Što se tiče odgojnog predmeta kojemu učenici posvećuju najmanje učenja naveli su hrvatski jezik i povijest, zatim je uslijedio engleski jezik, biologija i njemački te predmeti s jednim glasom tehnička kultura, fizika i geografija.
Kada smo učenike upitali koliko dnevno vremena posvećuju učenja i školskim obvezama najviše učenika odgovorilo je da uče, pišu domaće uratke...pola sata do sat vremena, samo 3 učenika da uče dva do tri sata dnevno te 2 učenika koja su se izjasnila da uopće ne uče.
Većina učenika smatra kako domaće zadaće nemaju smisla, 5 učenika izjasnilo se da im domaći uradak pomaže ponavljanju gradiva i kontinuiranom učenju, a 4 učenika napisalo je kako domaće uratke pišu samo radi ocjene.
Također smo učenicima postavili pitanje za koji školski predmet smatraju da će im najviše biti potreban u budućnosti. Čak 8 učenika napisalo je matematika, 3 učenika engleski jezik, 2 učenika tehnički i hrvatski, a po 1 učenik njemački jezik i biologija.
Kada govorimo o zanimljivosti obrazovnih školskih predmetima učenicima je na prvom mjestu geografija, slijedi engleski jezik, zatim kemija, biologija i hrvatski jezik.
Bilo nam je bitno provjeriti uče li učenici redovito - najviše učenika odgovorilo je da uče prije najavljenog testa i/ili ispitivanja, 5 učenika izjasnilo se da uče svaki dan po malo, a 3 učenika da uče samo pred kraj školske godine da bi popravili prosjek.
Završno pitanje u anketu ticalo se tehnika i strategija učenja, odnosno znaju li učenici tehnike koje im mogu pomoći pri učenju - većina je odgovorila da znaju, a samo manji broj, točnije 4 učenika, da ne znaju.
Analiza podataka:
Na pitanje koji odgojni predmet najviše uče većina učenika izjasnila se za matematiku i biologiju, a nešto manji broj za hrvatski jezik, geografiju i kemiju.
Što se tiče odgojnog predmeta kojemu učenici posvećuju najmanje učenja naveli su hrvatski jezik i povijest, zatim je uslijedio engleski jezik, biologija i njemački te predmeti s jednim glasom tehnička kultura, fizika i geografija.
Kada smo učenike upitali koliko dnevno vremena posvećuju učenja i školskim obvezama najviše učenika odgovorilo je da uče, pišu domaće uratke...pola sata do sat vremena, samo 3 učenika da uče dva do tri sata dnevno te 2 učenika koja su se izjasnila da uopće ne uče.
Većina učenika smatra kako domaće zadaće nemaju smisla, 5 učenika izjasnilo se da im domaći uradak pomaže ponavljanju gradiva i kontinuiranom učenju, a 4 učenika napisalo je kako domaće uratke pišu samo radi ocjene.
Također smo učenicima postavili pitanje za koji školski predmet smatraju da će im najviše biti potreban u budućnosti. Čak 8 učenika napisalo je matematika, 3 učenika engleski jezik, 2 učenika tehnički i hrvatski, a po 1 učenik njemački jezik i biologija.
Kada govorimo o zanimljivosti obrazovnih školskih predmetima učenicima je na prvom mjestu geografija, slijedi engleski jezik, zatim kemija, biologija i hrvatski jezik.
Bilo nam je bitno provjeriti uče li učenici redovito - najviše učenika odgovorilo je da uče prije najavljenog testa i/ili ispitivanja, 5 učenika izjasnilo se da uče svaki dan po malo, a 3 učenika da uče samo pred kraj školske godine da bi popravili prosjek.
Završno pitanje u anketu ticalo se tehnika i strategija učenja, odnosno znaju li učenici tehnike koje im mogu pomoći pri učenju - većina je odgovorila da znaju, a samo manji broj, točnije 4 učenika, da ne znaju.